7. EP – Beč (Austrija) 1950.
Naknadni premještaj u Austriju
Izvorno, domaćin EP 1950. je trebala biti Budimpešta koja je i dobila već organizaciju natjecanja, ali je 1948. LEN zatražila od Mađarske dopuštenje ulaska bez vize svim sportašima, sucima, stranim navijačima. Zadan je i rok od samo tjedan dana mađarskoj vladi da o tomu odluči odnosno izda jamstva. U doba Hladnog rata to nije bilo moguće, te je Budimpešti oduzeto domaćinstvo, te naknadnim glasovanjem povjereno Beču u konkurenciji Torina i Madrida.
Britanci nisu došli
Britanska vaterpolska reprezentacija, ali jednako i plivači, uopće nisu došli na nadmetanje u Beč jer su mislili da se taj grad nalazi u sovjetskoj okupacijskoj zoni. U to je doba grad bio podijeljen na četiri okupacijske zone, poput Berlina.
Prvenstvo od 8 dana
Temeljem odluke s Kongresa LEN iz 1948. produljeno je trajanje Europskog prvenstva na 8 dana, pa je tako natjecanje u Beču trajalo od 20. do 27. kolovoza, s tim da je vaterpolo završio 26. VIII. Na vaterpolskom je turniru nastupalo ukupno 7 reprezentacija.
Nizozemci prvi put prvaci
Rođena je nova vaterpolska sila, a bila je to Nizozemska. Dvije godine nakon što su u Londonu na Olimpijskim igrama osvojili broncu, u Beču su postali prvaci Europe, a zablistao je igrač koji će s vremenom ući u knjigu rekorda i povijesti europskih prvenstava, sjajan strijelac Ruud van Feggelen. Srebro je pripalo Švedskoj, a brončana medalja Jugoslaviji.
Prvak Europe 1950. – Nizozemska: Max van Gelder, Cornelis Braasem, Henny Keetelaar, Gerrit Bijlsma, Nijs Korevaar, Ruud van Feggelen, Frits Smol, Gaston Finee.
8. EP – Torino (Italija) 1954.
Domaćin je plaćao smještaj
Talijanski plivački savez je obećao i izvršio obećanje, te je kao organizator platio smještaj svim reprezentacijama. Možda je i to bio razlogom što je u Torino doputovalo čak 12 momčadi čime je poravnat rekord s 2. Europskog prvenstva u Bologni 1927.
Samo 6 dana natjecanja
Iako je odluka LEN donesena šest godina ranije bila drukčija i propisivala trajanje natjecanje od najmanje 8 dana, ovo je prvenstvo opet skraćeno i svedeno na samo 6 dana
Član košarkaške Hall of Fame
Za Italiju je igrao i bio jedan od najboljih igrača, kasnije svjetski proslavljen i u košarci kao igrač, a primarno trener, Cesare Rubini. On će 1994. ući u košarkaški Hall of Fame u SAD. Zlato je ponovo osvojila Mađarska, srebrna je bila Jugoslavija, a brončana Italija.
Prvak Europe 1954. – Mađarska: Otto Boros, Istvan Pinter, Dezso Gyarmati, Gyorgy Karpati, Miklos Martin, Kalman Markovits, Aladar Szabo, Antal Bolvari, Istvan Szivos, Gyorgy Vizvari, Laszlo Jeney.
Momčad Mađarske – prvaci na EP-u održanom 1954. godine.
