Povijest europskih vaterpolskih prvenstava

Svi osvajači europskih medalja na muškom turniru

Otkrijte tko su bili medaljaši kojeg Europskog prvenstva od samih početaka!  EP Godina i mjesto Prvo mjesto Drugo mjesto Treće mjesto 1. 1926. Budimpešta, Mađarska Mađarska Švedska Njemačka 2. 1927. Bologna, Italija Mađarska Francuska Belgija 3. 1931. Pariz, Francuska Mađarska Njemačka Austrija 4. 1934. Magdeburg, Njemačka Mađarska Njemačka Belgija 5. 1938. London, Velika Britanija Mađarska Njemačka Nizozemska 6. 1947. Monte

Pročitaj više...

Zagreb 2010. i Eindhoven 2012.

29. EP – Zagreb 2010. (Hrvatska) Hrvati prvi put na tronuPrvi put od proglašenja nezavisnosti, a drugi put ukupno (nakon Splita 1981.), Hrvatska je bila domaćinom natjecanja najboljih reprezentacija Starog kontinenta. Domaćin, reprezentacija Hrvatske osvojila je tada prvi put dosad naslov prvaka Europe Momčad s jednim vrataromPrema tadašnjim propozicijama, svaki je izbornik mogao u momčad od 13 igrača odabrati samo

Pročitaj više...

Beograd 2006. i Malaga 2008.

27. EP – Beograd 2006. (Srbija) Povratak na parne godine Od prethodnog EP u Kranju do novog u Beogradu, protekle su iznimno tri godine. Naime, LEN je odlučila vratiti održavanje europskih prvenstava ponovo na parne godine, baš kako je to bilo do Beča 1974. Domaćin promijenjen, a isti Domaćinstvo 27. Europskog prvenstva dobila je Srbija i Crna Gora, no do

Pročitaj više...

Budimpešta 2001. i Kranj 2003.

25. EP – Budimpešta 2001. (Mađarska) Prevlast Balkana Upravo s ovim prvenstvom u glavnom mađarskom gradu, prvim EP u novom stoljeću i tisućljeću, počet će dugačko razdoblje prevlasti momčadi s jugoistoka Europe odnosno s prostora bivše Jugoslavije. Naime, od 2001. do zaključno 2018. svi će sljedeći naslovi prvaka Europe odlaziti u Srbiju, Hrvatsku ili Crnu Goru Najbolji pojedinci Najboljim igračem

Pročitaj više...

Sevilla 1997. i Firenza 1999.

23. EP – Sevilla 1997. (Španjolska) Najtoplije Prvenstvo Nakon hladnog Sheffielda ’93. i malo toplijeg Beča ’99., Europsko prvenstvo u glavnom gradu Andaluzije pamti se do danas kao nadmetanje s najvišim temperaturama zraka, vrlo često oko 40 stupnjeva. Za taj dio Španjolske, sasvim uobičajeno. Topnik Manuel Estiarte Veliki El Manel ili Manuel Estiarte, iako mu je pravo ime Manel Estiarte,

Pročitaj više...

Bonn 1989. i Atena 1991.

19. EP – Bonn 1989. (Njemačka) ‘Zlatni gol’ u finalu Pravilo tzv. ‘zlatnog gola’ uvedeno je u vaterpolu nakon finala Svjetskog prvenstva u Madridu, utakmice koja je imala čak 8 produžetaka. Stoga je osmišljeno pravilo u slučaju neodlučenog ishoda, produžetak se igra do trenutka dok prva momčad ne postigne gol. Zato je to pravilo i nazvano “zlatni gol”. U Bonnu

Pročitaj više...

Sofija i Oslo 1985. i Strasbourg 1987.

17. EP – Sofija 1985. (Bugarska) i Oslo (Norveška) Prodor na Istok Turnir u glavnom gradu Bugarske trajao je od 4. do 11. kolovoza, a ušao je u povijest i kao najistočniji grad domaćin europskih prvenstava dotad. Nešto kasnije će za malo nadmašiti Atena. Prije kandidature za domaćinstvo ovog EP, Sofija je imala 7 bazena, da bi onda izgradila dodatni,

Pročitaj više...

Split 1981. i Rim 1983.

15. EP – Split (Hrvatska) 1981. Promjena pravila Vaterpolski turnir u Splitu bilo je prvo Europsko prvenstvo koje se igralo po novim pravilima. Uvedene su četvrtine s trajanjem od 7 minuta, a dopušteno je u momčadima imati 13, ne kao dotad 11 igrača. To je jasno trenerima omogućilo veći broj češćih izmjena, a samim time je i igra dobila na

Pročitaj više...

Beč 1974. i Jönköping 1977.

13. EP – Beč (Austrija) 1974. Bazen samo za vaterpolo Europsko prvenstvo se održalo u strogom središtu Beča, u plivačkom kompleksu Stadionbad. Dan-danas iznimno popularno mjesto s 10-ak bazena različitih veličina, vodenih tobogana i različitih atrakcija. Svaki je vodeni sport na ovom EP dobio po jedan bazen samo za tu disciplinu, pa je tako prvi put vaterpolo imao na raspolaganju

Pročitaj više...

Utrecht 1966. i Barcelona 1970.

11. EP – Utrecht (Nizozemska) 1966. Elektronski debi Prvi se put na Europskom prvenstvu upotrijebio elektronski sustav mjerenja vremena. On je bio prije svega bitan za plivačke discipline, ali je bio od koristi i za vaterpoliste. Ipak, za svaki slučaj jer se u to doba baš nije toliko vjerovalo u tehnološki napredak, pri zapisničkom je stolu stajala i dobra stara

Pročitaj više...

Budimpešta 1958. i Leipzig 1962.

9. EP – Budimpešta (Mađarska) 1958. Prvi put na Margit Szigetu Nakon 32 godine Europsko prvenstvo u vodenim sportovima vratilo se u državu s najviše uspjeha u vaterpolu. Nakon 1926. i prvog EP koje je održano na plivalištu Csazsar (danas Bela Komjadi), nadmetanje 1958. upriličeno je prvi put na s vremenom glasovitom i istinskom hramu europskog i svjetskog vaterpola, na

Pročitaj više...

Beč 1950. i Torino 1954.

7. EP – Beč (Austrija) 1950. Naknadni premještaj u Austriju Izvorno, domaćin EP 1950. je trebala biti Budimpešta koja je i dobila već organizaciju natjecanja, ali je 1948. LEN zatražila od Mađarske dopuštenje ulaska bez vize svim sportašima, sucima, stranim navijačima. Zadan je i rok od samo tjedan dana mađarskoj vladi da o tomu odluči odnosno izda jamstva. U doba

Pročitaj više...

Subscribe to our mailing list for the weekly newsletter and more...

Join our community