11. EP – Utrecht (Nizozemska) 1966.
Elektronski debi
Prvi se put na Europskom prvenstvu upotrijebio elektronski sustav mjerenja vremena. On je bio prije svega bitan za plivačke discipline, ali je bio od koristi i za vaterpoliste. Ipak, za svaki slučaj jer se u to doba baš nije toliko vjerovalo u tehnološki napredak, pri zapisničkom je stolu stajala i dobra stara “štoperica”.
Rekordan broj reprezentacija
Na turniru u Utrechtu je nastupao dotad najveći broj reprezentacija, čak 17! Formirane su 4 skupine, tri od po 4 momčadi i jedna s 5 reprezentacija. Na EP se vratila Zapadna Njemačka koje nije bilo četiri godine ranije u Leipzigu, a turnir je trajao od 20. do 28. kolovoza.
Prvo zlato za SSSR
Reprezentacija koja će postati svjetskom velesilom, momčad tadašnjeg Sovjetskog Saveza počela se uzdizati baš na europskim prvenstvima. Nakon bronce 1958., pa srebra 1962. u Utrechtu su prvi put zasjeli na tron, postali prvaci Europe i navijestili svoju eru. Srebro je osvojila Istočna Njemačka, a brončanu medalju Jugoslavija. Sve tri države ne postoje već 30 godina.
Prvak Europe 1966. – SSSR: Vadim Guljajev, Vladimir Kuznjecov, Boris Grišin, Iosif Zemsov, Vladimir Šmudsky, Vladimir Semenov, Boris Popov, Valerij Puskarev, Aleksandr Dolgušin, Leonis Osipov, Igor Grabovsky.
12. EP – Barcelona (Španjolska) – 1970.
Turnir na 3 bazena
Europsko prvenstvo u vaterpolu prvi se put igralo na čak 3 bazena! Uz Bernat Picornell, bazen na Montjuicu u središtu Barcelone, igralo se i na bazenu Sveučilišta San Jorge u Zaragozi, nedaleko od Barcelone, te u Sabadellu, praktički predgrađu glavnog katalonskog grada.
Tri skupine s po 5 momčadi
Nastupalo je 15 reprezentacija podijeljenih u tri skupine po 5 momčadi. Natjecanje se trajalo od 4. do 12. rujna, što Barcelonu 1970. uz Utrecht četiri godine ranije čini najduljim europskim prvenstvom dotad.
Sve kolajne u istočnu Europu
Potpuno identično turniru četiri godine ranije, sve stepenice pobjedničkog postolja bile su rezervirane za momčadi iz Istočne Europe. Sovjetski Savez je obranio zlato, Mađarska je osvojila srebro, a Jugoslavija brončanu medalju
Prvak Europe 1970. – SSSR: Vadim Guljajev, Anatolij Akimov, Aleksandr Dreval, Aleksandr Dolgušin, Vladimir Semenov, Aleksej Barkalov, Aleksandr Šidlovski, Vjačeslav Skok, Leonid Osipov, Valerij Puskarev, Vladimir Šmudski, Oleg Bovin
