Hrvatska
"Zemlja s više od 1.000 otoka"
Površina nacionalnog teritorija Hrvatske iznosi 56 594 km2 s 31 479 km2 priobalne vode prigodne za jedrenje, plivanje i ronjenje.
Hrvatska zauzima najveći dio istočne obale Jadranskoga mora koje, kao dio Sredozemnoga mora, duboko prodire u europski kontinent. Uski planinski lanac Dinara razdvaja sredozemnu regiju Hrvatske od srednjoeuropskoga kontinentalnog dijela, koji se prostire od istočnih rubova Alpa na sjeverozapadu do obala Dunava na istoku, obuhvaćajući južni dio plodne Panonske nizine.
Kako stići do Hrvatske?
Kopno, more ili zrak: svejedno je koji put odaberete za dolazak u Hrvatsku, nećete pogriješiti. Željeznica nudi izravne ili neizravne veze s gotovo svim europskim zemljama. Hrvatske autoceste, neovisno o tome putujete li autobusom ili vlastitim automobilom, dobar su odabir jer su nove, brze i suvremene. Hrvatske su obale dostupne tijekom cijele godine zahvaljujući trajektnoj vezi s Italijom. U Hrvatskoj postoji devet međunarodnih zračnih luka koje su povezane s velikim europskim gradovima, osobito tijekom ljetne sezone.
Nije važno kako putujete u Hrvatsku, važno je da stignete!
Prije putovanja...
Hrvatska je članica Europske unije, ali još nije dio tzv. Schengenskog prostora. No građani Europske unije u Hrvatsku mogu ući bez ikakvih problema s važećom putovnicom ili osobnom iskaznicom. Ista privilegija vrijedi i za neke druge države iz regije, koje još nisu članice Unije, poput BiH, Srbije ili Crne Gore. Putnici iz ostalih zemalja moraju imati važeću putovnicu, a neki će morati pribaviti i valjanu vizu.
Više informacija možete pronaći ovdje.
Valuta
Hrvatska valuta zove se kuna, a ime joj vuče porijeklo iz srednjeg vijeka kada je krzno te predivne životinjice bilo toliko vrijedno da je služilo kao sredstvo plaćanja. Kuna je jedino službeno sredstvo plaćanja u Hrvatskoj, no većina Hrvata, usporedno s cijenama u kunama, razmišlja i u iznosima u eurima, što će Vam olakšati snalaženje, posebice ako ste turist iz neke od zemalja eurozone.
Regije Hrvatske
Sjeverozapad
Sjeverozapadna Hrvatska obuhvaća Zagreb, glavni grad i okolna područja, do Slovenije i Mađarske na sjeveroistoku. Velike rijeke (Drava, Mura i Sava) određuju prirodne granice – one su još uvijek uglavnom prirodne, s ponegdje velikim poplavnim nizinama s močvarama. Za Dravu se kaže da je jedna od posljednjih preostalih prirodnih nizinskih rijeka u Europi. Iz ravnice se uzdižu brda, ali ne više od nešto više od 1000 m nadmorske visine, često okrunjena utvrdama i dvorcima. Područje obiluje planinarskim stazama i planinskim kolibama. Zagreb u bečkom stilu glavna je urbana atrakcija, ali gradovi poput baroknog Varaždina ili svečanog Samobora i dalje su zanimljivi i ljupki.
Istok (Slavonija)
Žitnicu – uglavnom ravnu istočnu Hrvatsku ocrtavaju rijeka Drava (graniči s Mađarskom) na sjeveru, Dunav na istoku (graniči sa Srbijom) i Sava na jugu (Bosna). Rijeke su same po sebi atrakcija, divlje i dinamične, i dalje se prelijevaju na njihova prostrana poplavna područja poput parkova prirode Kopački rit i Lonjsko polje. Ovi parkovi su živi zoološki vrt, s impresivnom jesenskom kolotečinom i ogromnim jatima ptica i drugih životinja. Lonjsko polje je također blagoslovljeno tradicionalnom arhitekturom drvenih kuća koje su se mogle lako rastaviti tijekom poplava. Središnjim dijelom dominiraju otočni brežuljci s planinom Papuk i parkom prirode. Nekoliko gradova zaslužuju pažnju poput Osijeka, središta regije, ali i Đakova, čak i ratom razrušenog Vukovara, danas obnovljenog na obalama Dunava, važnog usputnog mjesta na krstarenju Dunavom.
Središnja Hrvatska
Karlovac je grad na najužem dijelu Hrvatske, gdje se ravnice izdižu u brda, zatim planine. To je također mjesto susreta smaragdnih rijeka, s dubokim sporim dijelovima koji se iznenada spuštaju niz spektakularne vodopade. Plitvička jezera su najbolji primjer. Brda kulminiraju u Gorskom kotaru, regiji koja dodiruje Sloveniju na sjeverozapadu i Kvarner na zapadu. Ljeti tamno zeleno, zimi bijelo, ovo je carstvo divljih životinja i raštrkanih sela i gradova i divljih rijeka. Gorski kotar se postupno spušta prema jugu, u ličko gorje, s ljupkim vijugavim rijekama koje se rađaju na jednoj strani ravnice, lagano teče i nestaju natrag u podzemlju. Pogled na more ometaju vrlo visoke obalne planine poput Velebita, vjerojatno najdivljijeg dijela Hrvatske, sa spektakularnim krajolicima.
ISTRA
Čak su i Rimljani voljeli Istru, kao što vilas rusticas nadzorno pokazuju. Istra je stoga kultivirana zemlja, sa očaravajućim obalnim gradovima poput Poreča, Pule ili Rovinja, ali i u unutrašnjosti. Motovun, Hum i drugi su gradovi na brežuljcima usred valovitih brežuljaka sa šumom i malim gospodarstvima. U Istri možete okusiti veličanstveno vino i objedovati, uroniti u povijest, baviti se raznim aktivnostima na otvorenom ili jednostavno ljenčariti na plaži. Brijuni i Kamenjak su prirodne znamenitosti, ali svaki kutak Istre pruža priliku da nešto otkrijete i ugodite svojim osjetilima.
Kvarner
Kvarner graniči s Gorskim kotarom na istoku i Istrom na sjeveru. Naime, južne padine istarske Učke su dio ovog područja. Kvarner je zapravo golemi zaljev s lučkim gradom Rijekom u središtu. Kontinentalni dio se sastoji od dvije strane. Jedna je spomenuto podnožje Učke – Opatijska rivijera, s nizom malih primorskih mjesta, najpoznatije od kojih je blistava Opatija. Ovi su gradovi spoj hrvatske i austrijske arhitekture, s otmjenim vilama i hotelima. Druga kontinentalna strana prati jadransku obalu prema jugu, ispod planina koje postupno postaju moćni Velebit. I tu postoji nekoliko gradova koji su i turistička središta. Zatim, tu su otoci: najveći hrvatski otoci – Krk i Cres, uz Mali Lošinj su i popularna turistička odredišta s prekrasnom prirodom i povijesnim obalnim gradovima. Južnije se protežu manji, goli i “razbijeni” otoci koji strše iz mora, završavajući s otokom Rabom – granicom s Dalmacijom.
Dalmacija
Sve pohvale za Kvarner i Istru, ali Dalmacija je pravi Mediteran. Split je najveći grad, ali Zadar, Šibenik i Dubrovnik su druga velika gospodarska, ali i povijesna i kulturna središta Dalmacije. Brojni drugi kameni, pitomi gradovi i sela krase obalu na kojoj ne možete pobjeći od spomenika antičkih vremena koja datiraju još od stare Grčke.
Dalmacija je mjesto za odmor na obali, gdje se ljudi još uvijek stapaju u skladu s prirodom (unatoč bujnoj urbanizaciji ponegdje). Plavo i kristalno čisto more kupa se uglavnom na stjenovitim obalama, u sjeni alepskog bora i mediteranskih hrastova. Dalmatinski otoci često odišu ležernom otočkom atmosferom, dok se neki od njih poput Lastova ističu otočnom povučenošću.
Hrvatska u brojevima
Tekst i fotografije: Hrvatska turistička zajednica
